Makarević i Sarač: Zbog čega 2 miliona Bosanaca i Hercegovaca nema ministarstvo za dijasporu

Često se na dijasporu gleda kao na grupu ljudi koja je tu da ostavi novce preko ljetnih praznika. Međutim, strategijsko vezanje za maticu još nikada nije realizirano u smislu institucionalnog vezanja za Ministarstvu za dijasporu koje ne postoji

Ambasador Bosne i Hercegovine u Norveškoj i na Islandu, Nedim Makarević, prije nekoliko mjeseci je pokrenuo video serijal na svom YouTube kanalu pod nazivom “Jačajmo BiH”, a koji će se baviti prvenstveno ekonomijom i dijasporom.

U posljednjoj emisiji ovog serijala razgovarao je sa Kemom Saračem, pomoćnikom ministra u Sektoru za iseljeništvo koji djeluje u sklopu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Tema ovog razgovora bila je “Zašto nemamo Ministarstvo za dijasporu?”.

Ambasador Makarević je u uvodu naglasio kako dijaspora, čijim se članom smatra s obzirom da je 20 godina svog života proveo van Bosne i Hercegovine, nije navikla na proaktivnu podršku u matici. Često se na dijasporu gleda kao na grupu ljudi koja je “tu da ostavi novce preko ljetnih praznika”. Međutim, dodao je Makarević, strategijsko vezanje za maticu još nikada nije realizirano u smislu institucionalnog vezanja za Ministarstvu za dijasporu koje ne postoji.

Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice je istakao da je, uprkos činjenici da van granica BiH živi između 2 i 2,5 miliona ljudi porijeklom iz BiH,  potebna normativna reakcija organa i institucija – Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH kako bi se oformila institucija na nivou države. A koliko je realno da se to izvrši pokazuje činjenica da još uvijek jedna ovakva institucija nije oformljena.

 U konstalaciji odnosa i političke situacije u BiH nisam siguran koliko je u ovom trenutku moguće takvo nešto postići. Moramo učiniti sve da zakon kojim se osniva jedna ovakva institucija ima obezbjeđenu parlamentarnu podršku u Vijeću ministara. Ali, dok ne dobijemo ovo ministarstvo, trebamo koristiti Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, unutar kojeg postoji Sektor za iseljeništvo koji je potpuno posvećen saradnji i odnosima saradnje sa iseljeništvom, zajedno sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH, pa čak i Ministarstvom civilnih poslova BiH. Dakle, tri institucije na nivou države u svojoj nadležnosti imaju posvećenost radu sa dijasporom. Apelujem da se ova činjenica apsolutno prihvati u dijaspori, naglasio je Sarač i dodao da, umjesto što gubimo vrijeme na formiranje institucije koja je nesumnjivo potrebna, trebamo koristiti ono što imamo.

S obzirom da politička volja koja bi pomogla osnivanju Ministarstva za dijasporu vrlo očigledno u našoj državi ne postoji, potrebno je da se dijaspora BiH počne percipirati na drugačiji način. Kako kaže Sarač, pod ovim misli na sve narode u BiH, kao i one koje su ti narodi izabrali da vode zemlju.

– Naša dijaspora nisu ljudi koji dođu u BiH na ćevape, da naprave frizuru, srede zube… To je možda ono što mi vidimo, ali ne vidimo ljude koji su akademski radnici, stručnjaci, naučnici, integrisani u zemljama prijema do te mjere da su članovi zakonodavnih i izvršnih tijela vlasti. Ovih dana svjedočimo upravo tome u Njemačkoj, gdje dvoje naših ljudi ulazi u Bundestag. A ja bih mogao 24 sata da posvetim nabrajanju ljudi i institucija kojima doprinose Bosanci i Hercegovci, nevjerovatni stručnjaci, koji su vani. To je ono što BiH mora da zna i što joj može pomoći, priča pomoćnik Kemo Sarač, ističući kako je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH usmjerilo svoje aktivnosti ka drugoj, trećoj pa čak i četvrtoj generaciji ljudi u iseljeništvu koje nemaju veze sa BiH kakve ima prva generacija. Bojazan od potpunog otuđivanja ovih generacija Bosanaca i Hercegovaca potpuno opravdano postoji.

– Zahvaljujući izvještajima Centralne banke o doznakama iz dijaspore, uočavamo da se migriranjem čitavih porodica na zapad, zajedno sa ljudima koji su već dugi niz godina van BiH, doznake smanjuju. Razlog je što više nema članova porodica u BiH kojima bi se novac slao. Iz toga možemo zaključiti da ukoliko ne budemo radili sa mladima u dijaspori, napravit ćemo historijsku grešku i izgubiti naše ljude vani. Riječ je o Bosancima i Hercegovcima koji se nalaze u zemljama tzv. topionicama naroda, i ako našim aktivnostima ne učinimo saradnju sa dijasporom mnogo plodonosnijom, napravićemo problem. Iz Centralne banke mi je rečeno da dijaspora podržava makroekonomsku stabilnost BiH, dakle više nego ijedna međunarodna finansijska institucija sa kojom BiH ima zaključene aranžmane, kazao je Kemo Sarač u razgovoru sa ambasadorom Makarevićem, naglašavajući još jednom značaj naše dijaspore.

Ostatak ovog intervjua možete pogledati i poslušati u videu ispod.

Izvor: oslobođenje

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *