Intervju: Sedad Dedić

Sedad Dedić je profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici te član Predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA).

Intervju uređuje i vodi: Samra Halilović

Intervju sa profesorom Dedić vam prenosimo u cjelosti

 Na samom početku ćemo se osvrnuti na najaktuleniju temu u Bosni i Hercegovini, a to je Odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine. Koliko ovaj Zakon donosi državi Bosni i Hercegovini i koliko porodicama stradalih Bošnjaka?

Dakle radi se se o ODLUCI kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15 i 35/18). Smatram neprihvatljivim da bilo ko ovu dopunu Zakona tretira kao uslugu Bošnjacima. Još samo treba da čujemo kako zbog toga što se više ne može monstruozno omalovažavati žrtve genocida treba napraviti neki ustupak na štetu države bilo kome za bilo šta. Hvala Visokom predstavniku za ovo što je uradio, ali treba znati da je Visoki predstavnik ovim činom zaštitio minimum integriteta čovječanstva i integriteta međunarodne zajednice projicirane u Instituciji Visokog predstavnika u BiH. Ovom dopunom Zakona Bošnjaci i Bosna i Hercegovina nisu dobili nikakvu privilegiju niti je nekom drugom nanesena bilo kakva šteta. Svi građani Bosne i Hercegovine su ovom dopunom Zakona dobili minimum evropskih i svjetskih pravnih standarda kojima se štiti ljudsko dostojanstvo i integritet čovječanstva i ništa više. Ovakve odredbe su najnormalniji dio pravnog sistema svake članice Evropske unije. Ovom dopunom Bosna i Hercgovina je uvela standarde obavezujuće evropske pravne stečevine EU i napravila dodatni korak ka EU. Jedan od ključnih doprinosa navedene dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine jeste da se ovom dopunom pravni sistem Bosne i Hercegovine ubrzano približava obaveznim i imperativnim standardima pravne stečevine Evropske unije koja je nevezano za BiH nego općenito kao minimum standarda imperativno protiv bilo kakvog javnog odobravanja, negiranja ili grubo banalizira zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine kako su definirani u Statutu Međunarodnog krivičnog suda (članovi 6, 7 i 8) i zločina definiranih u članu 6 Povelje Međunarodnog vojnog suda kada se ponašanje provodi na način koji vjerovatno potiče na nasilje ili mržnju prema takvoj grupi ili članu takve grupe, dakle  ne dozvoljava bilo kakvo podstrekavanje na nasilje, mržnju ili promociju osuđenih ratnih zločinaca, sam govor mržnje, niti negiranje ili umanjivanje zločina, a posebno zločina genocida utvrđenih nacionalnim ili međunarodnim sudovima. Slobodno možemo reći da je Visoki predstavnik samo slijedio ono što je minimum utvrđenih obavezujućih standarda pravne stečevine EU i da to nije uradio sada Visoki predstavnik to bi moralo biti doneseno u procesu pristupanja EU. Dakle da ponovim da su dopune koje je donio Visoki predstavnik slijeđenje zvaničnih stavova Evropskog parlamenta i Evropske komisije o minimumu utvrđenih obavezujućih standarda pravne stečevine EU po pitanju podstrekavanje na nasilje, mržnju ili promociju osuđenih ratnih zločinaca, negiranja ili umanjivanja zločina, a posebno zločina genocida utvrđenih nacionalnim ili međunarodnim sudovima.

Porodicama ubijenih Bošnjaka, dakle donosi minimum pravne pravde koja je moguća na ovom svijetu i jača državu Bosnu i Hercegovinu dovodeći je u ovom segmentu u standarde EU. 

 Kome se građani/ke mogu obratiti ukoliko žele prijaviti slučaj koji krši odredbe Odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine?

Procedure prijava krivičnih djela su dostupne na web stranicama Tužilaštava, a za potrebe ovog intervjua izdvojio bih sljedeće: Svaki građanin ima pravo i obavezu prijaviti izvršenje krivičnog djela ukoliko ima saznanja o njemu. Prijava se podnosi Tužilaštvu ili bilo kojoj policijskoj stanici pismeno ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, lice koje podnosi prijavu upozoriće se na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom, sačinit će se službena zabilješka. Ako je prijava podnesena Sudu, ovlaštenoj službenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tužiocu u Bosni i Hercegovini, oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti Tužilaštvu BiH ukoliko se radi o krivičnom djelu iz njegove nadležnosti.

(Online prijavu krivičnog djela je moguće uraditi i na sljedećem linku: http://www.sipa.gov.ba/bs/kontakt, također više informacija građani mogu preuzeti na: http://www.tuzilastvobih.gov.ba/?opcija=sadrzaj&kat=6&id=53&jezik=b)

 Na Odluku visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz entiteta Republike Srpske, je odgovorio prijetnjama odvajanja istog. Sa pravne tačke gledišta koliko je uistinu moguće odvajanje entiteta i koliko se njegove prijetnje trebaju ozbiljno shvatiti?

Takva najava g. Dodika je samo još jedan zadatak za Tužilaštvo BiH da otvori dodatni predmet protiv g. Dodika jer se radi o ugrožavanju mira i sigurnosti građana BiH, ugrožavanju Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i o napadu na integritet države Bosne i Hercegovine. Dakle ne postoji  pravno osnovana mogućnost odvajanja jednog poddržavnog aranžmana, administrativne jedinice koju zovemo bosanskohercegovački entitet RS. S obzirom da se radi o ugrožavanju Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini to je zadatak i za OHR kao civilnog implementatora i NATO kao vojnog zaštitnika navedenog mirovnog sporazuma da analiziraju svoje moguće i potrebne reakcije jer su odgovorni za navedenu zaštitu.

Kakvi slijede politički odnosi nakon što se počne primjenjivati Odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, hoće li rasti tenzije?

Pravna država mora funkcionirati i ako u određenom trenutku dođe do faktičkih blokada, patrioti nikada ne smiju odustati od pravne države, kao jednog od najvažnijih dostignuća ljudske civilizacije, jer odustajanje od pravne države znači nestanak te države. Insistiranje na pravnoj državi znači opstanak države i smanjenje krivičnih djela promocije zločinaca i negiranja genocida ili pak procesuiranje počinioca krivičnih djela. A političke predstavnike iz RS i u BiH generalno treba podsjetiti da su ustavom i zakonima zaduženi da služe interesima građana BiH i da bilo koja blokada znači blokadu interesa građana BiH i života ljudi u BiH.

 Gordana Tadić je razriješena dužnosti glavne tužiteljice Bosne i Hercegovine, koliko će ovaj postupak stvoriti veće povjerenje građana i građanki u institucije Bosne i Hercegovine?

Svako procesuiranje i sankcioniranje neodgovornog i nezakonitog djelovanja znači jačanje države Bosne i Hercegovine i veće povjerenje građana i građanki u institucije Bosne i Hercegovine.

 Kreće li se Bosna i Hercegovina ka neophodnim reformama i boljim temeljima pravne države?

Često srećemo apstraktne odgovore na ovakva pitanja. Važno je u Bosni i Hercegovini ponekad stvari i procese i ljude jasno prozvati i za dobre i za loše stvari jer su konkretni ljudi uvijek odgovorni i za dobro i za loše. Uprkos svim opstrukcijama posljednjih nekoliko mjeseci država Bosna i Hercegovina predvođena patriotskim blokom na čelu sa g. Bakirom Izetbegovićem i SDA uz podršku i drugih ljudi i drugih političkih stranaka i određenih prijatelja države BiH iz međunarodne zajednice ostvarila je očite historijske pobjede po pitanju puta BiH ka NATO-u, rada VSTV-a, CIK-a, OSA-e, Tužilaštva BiH, pobjede interesa države BiH u institucijama EU, itd. Sve ove krupne pobjede uz mnoštvo manje vidljivih pobjeda znače kvalitetno jačanje temelja i okvira BiH kao pravne države. Da se ne zavaramo to je proces koji nikada ne može biti završen, jer ljudsko društvo ne samo u BiH nego inače u modernom svijetu donosi stalne promjene koje traže kontinuirana unapređenja i promjene propisa koji moraju pratiti život i služiti životu. Država je tu da služi građanima, a zahtjevi građana se stalno mijenjaju i rastu u cijelom svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini. Dakle nema finalnog rješenja bilo gdje, pa ni u BiH, postoji samo obaveza kontinuiranog rada i borbe dok postoji ljudska civilizacija.

Članovi političkih stranaka iz bh. entiteta Republike Srpske ne žele učestvovati u radu tijela vlasti Bosne i Hercegovine te na ovaj način otežavaju i/ili blokiraju provedbu odluka. Postoje li sankcije za ovakvo neodgovorno ponašanje političkih subjekata?

Često se mi u BiH „dogovaramo“, „pregovaramo“ i „ubjeđujemo“ o stvarima o kojima postoje jasne pravne  norme i jasne sankcije i definisane procedure disciplinske, radnopravne i krivične odgovornosti. Svako radno mjesto ima svoj opis obaveznih zadataka i poslova što znači da postoji propisana jasna procedura za disciplinsku, pa i krivičnu odgovornost svakog dužnosnika u svakoj instituciji u BiH. Treba aktivirati svaku od tih procedura u skladu sa važećim propisima.

 U Narodnoj skupštini Republike Srpske zaključeno je da se odbacuje Inzkova odluka ali i svako nametnuto rješenje novog visokog predstavnika Christiana Schmidta. Kako odgovoriti članovima Narodne skupštine, šta je najbolje rješenje?

Zaključci, rezolucije ili bilo kakve odluke Narodne skupštine poddržavnog aranžmana, administrativne jedinice u BiH, koji nazivamo bosanskohercegovački entitet RS na temu odluka Visokog predstavnika ili na temu institucija BiH ili bilo koju drugu temu izvan nadležnosti tog organa su samo izraz političke volje koji nema  nikakvu pravnu važnost. Navedeni zaključci kao izraz političke volje ne mogu dovoditi u pitanje niti pravnorelevantno osporavati na pravu, ustavu i međunarodnim ugovorima utemeljene odluke.

Međunarodna zajednica projicirana u OHR-u će imati zadatak da posreduje i da koristeći sve raspoložive instrumente da učestvuje u „uhodavanju“ primjene predmetnih izmjena kaznenog zakona u BiH. A svakako je sada faktički zadatak i na pravosuđu BiH. Neka rade svoj posao ili neka odstupe sa svojih dobro plaćenih poslova da ih zamjene pravnici koji smiju, znaju i žele da rade.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *